Hrvatsku je nužno prvo vratiti u Ustavne okvire!
Smijeniti stranku na vlasti ne znači puno ako ne promijenimo način razmišljanja u politici i društvu. Političari su Hrvatsku višegodišnjim trudom pretvorili u taoca jedne osobe u liku premijera, ''velikog vođe'' uz pomoć 76 podignutih ruku u Hrvatskom saboru. Jednako tako možemo ju vratiti u ruke naroda.
Mišljenja smo kako bi iza svake stranke i kandidata ponaosob trebao stajati jasan, javno iskazan cilj, ideja koju zastupa i od koje neće odustati nakon izbora.
Izbori ne smiju biti puki natječaj za fotelju, za posao na određeno vrijeme ili tek sljedba ''velikog vođe'' koji će fotelju osigurati.
Za to je potrebna tek Platforma 76.
Demokracija počinje poštenim izborima, ali ne smije samo time završiti. Stoga se obvežimo već sada da ćemo odmah nakon izbora stvoriti preduvjete da bi imali uvjete za bolju budućnost.
Osigurajmo pošteni izborni zakon, realnu mogućnost provedbe referenduma, stvarnu neovisnost državnog odvjetništva i sudstva, ustavne suce, a ne političare na Ustavnom sudu!
Sabor RH kao vrhovnu zakonodavnu vlast, a ne samovladu premijera! Vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana, pa se kao takva mora zakonom osigurati i nakon izbora.
Država nam tada više ne bi mogla biti talac jednog čovjeka i jedne stranke, nego sredstvo ostvarenja vlasti naroda i njegovih potreba. Ukratko, Platforma 76 bi imala zadatak oteti vlast u Republici Hrvatskoj od sadašnje političke klike te ju vratiti građanima na demokratsko upravljanje.
Platforma 76/101 je naš prijedlog za koji ćemo prvenstveno tražiti podršku svih građana, ali i prijedlog kojeg svi kandidati, stranke ili koalicije slobodno mogu preuzeti jer je javno dobro, uz uvjet da ga postave kao svoj prioritet i kao takav javno potvrde.
Izborni program
Platforma 76/101 pretpostavlja težnju i namjeru za ostvarenje slijedećih osnovnih ciljeva, sa mogućnošću proširenja:
Platforma 76
- Preferencijalni model omogućava demokratizaciju stranka jer će tako izabrani zastupnik lakše shvatiti da je u Saboru voljom birača, a ne voljom predsjednika stranke koji ga je stavio na listu. Izmjena izbornog zakonodavstva zahvatila bi više zakona, no prioritetno bi se odnosila na parlamentarne izbore u šest Izbornih jedinica sastavljenih od cjelovitih susjednih županija s razmjernim brojem zastupnika na bazi preliminarno pročišćenog biračkog spiska temeljenog na prijavi prebivališta u zadnjih godinu dana.
- Regionalni i lokalni izborni zakon temeljio bi se na istim principima kao i za parlamentarne izbore.
- Zakon o lokalnom i državnom referendumu izjednačio bi pravila raspisivanja referenduma za obje razine, smanjio broj potrebnih potpisa na 5%, kriterij valjanosti referenduma postavio na 20% izlaznosti, a rok za prikupljanje potpisa produljio na 45 dana uz mogućnost provjere zakonitosti i ustavnosti referendumskog pitanja na Ustavnom sudu nakon 2% prikupljenih potpisa od strane inicijatora ili predstavničke vlasti i obavezu Ustavnog suda da donese mišljenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Za vrijeme odlučivanja Ustavnog suda bilo bi zabranjeno daljnje skupljanje potpisa, a rok za potpisivanje bi se produžio za 15 dana.
Platforma 101 – opcionalno
- kojim bi se afirmirala ustavna znanost I isključila mogućnost kandidiranja profesionalnih političara za suce na Ustavnom sudu, te promjenu iz ‘’može’’ odlučivati o Ustavnosti u MORA odlučivati o ustavnosti odluka institucija, izvršne vlasti, akata, Zakona i usklađenosti Zakona s drugim zakonima na zahtjev 20% saborskih zastupnika ili predsjednika i prije proglašenja zakona uz propisivanje kraćeg roka za donošenje odluke, kao i javni prijenos sjednica Ustavnog suda. Promjena iz može u mora odnosila bi se i na sve ostale zahtjeve za ocjenu ustavnosti ako to zatraži bilo koje tijelo javne vlasti ili jedinica lokalne samouprave, ili ako to predloži bilo koji građanin, a prije odluke Ustavnog suda taj prijedlog podupru barem još dva suca Ustavnog suda. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi Vrhovni sud uz mišljenje Državnog sudbenog vijeća. Kandidati se prije izbora samostalno predstavljaju u Saboru.
Naši nositelji lista
Popis kandidata za svaku izbornu jedinicu možete vidjeti klikom na link ispod slike nositelja
I. izborna jedinica
2. MARKO MILIN
3. HRVOJE ČUPIĆ
4. LJILJANA MIHALJEVIĆ
5. ZORAN GRANCARIĆ
6. DAVORKA KATARINA CINDRIĆ
7. RENATA SKOVRON
8. NATAŠA JURLIN
9. DAMIR PIJAŽA-MIKELIĆ
10. MILOŠ ILIĆ
11. GALINA POPOVIĆ
12. NINO REBRONJA
13. IVA TADIĆ
14. LJUBICA ĐANKOVIĆ
V. izborna jedinica
2. ANTUN MILIČEVIĆ
3. MAJA MARTON
4. PETRA VODOPIJAK
5. MARTIN-LJUDEVIT ČIČAK
6. MILOJKA KURTIĆ
7. MATEJA VIDOVIĆ
8. EMILIJA ŽIVKOVIĆ
9. ADRIJANA LETIĆ
10. GORAN GALOVIĆ
11. ŠTEFICA OREŠKOVIĆ
12. ŽELJKO OREŠKOVIĆ
13. JELENA MIKIN
14. ANĐELA BARHANOVIĆ
IX. izborna jedinica
2. IVAN TEŠIJA
3. ŽELJAN JURLIN
4. MIRTA TOMAS
5. ZRINKA MATKOVIĆ VICULIN
6. VJERAN DUVNJAK
7. ROBERTO JENJIĆ
8. TATJANA PAUN
9. NINA VELČIĆ BUSANIĆ
10. MARIO ŽIVKOVIĆ
11. TEA KURTIĆ
12. SLAVEN ŠIMIĆ
13. LADISLAV RADOSLOVIĆ
14. ARSEN MUJAGIĆ
X. izborna jedinica
2. ELEONORA MANDIĆ
3. ANA DOMANČIĆ KRSTULOVIĆ
4. JOZO BAN
5. MIROSLAVA ZENČIĆ
6. LEO LJEPOTIĆ
7. TOMO ŠARIĆ
8. VESNA ROŽIĆ
9. LUKA JURLIN
10. JAKICA CETINIĆ
11. RENATO COTTIERO
12. ANTONIA GRANCARIĆ
13. ŽELJKO ILIĆ
14. IVAN ĆUSTIĆ