Željan Jurlin, člana kaštelanskog Gradskog vijeća i Vijeća stranke Javno Dobro oglasio se uoči početka radova na tunelu Kozjak upitavši mjerodavne jesu li Kaštela drugi grad po veličini u Splitsko-dalmatinskoj županiji ili predgrađe Splita.
Planina Kozjak je jedinstvena i takvu je treba očuvati za sve buduće naraštaje. Umjesto da se Kozjak proglasi zaštićenim područjem, što godinama predlažu brojni Kaštelani, mi danas razgovaramo o trasi ceste podno Kozjaka. Uskoro počinju radovi na probijanju tunela kroz Kozjak za tu istu trasu podno Kozjaka. Tako da ćemo uz Bobanov most imati i Sanaderov tunel.
Nažalost svaki vid takve eksploatacije koja bitno zadire u opstojnost na ovim prostorima predstavlja najgrublji atak, ne samo na hrvatsku baštinu, nego i zločin naspram lokalnog stanovništva.
Devastacija i samo probijanje ceste na padinama Kozjaka predstavljaju ''preduvjete za buduće uvjete'', odnosno daljnju urbanizaciju (gradnju elitnih vila) i otimačinu koja na kraju ne vodi samo devastaciji i uništenju cijelog Kaštelanskog krajobraza, napose poljoprivrede, nego i materijalnoj eksploataciji cijelog Kaštelanskog polja, a sve od strane vrlo uskih interesno-političkih skupina.
Javno Dobro smatra kako je projekt već u prvoj fazi trebao započeti s mostom u Stinicama i njegovim uglavljivanjem u PP grada Splita, kojeg tamo nema niti u tragovima, a osim opravdane sumnje da će to ikada i biti realizirano, sasvim sigurno da ćemo umjesto novog ulaska u Split dobiti novi ulaz u Kaštela, a time vjerujem i nove prometne probleme. Brojna moguća začepljenja pa i kolaps na magistrali i to već od Sućurca pa do Solina.
Dakle, osim pitanja same opravdanosti projekta postavlja se pitanje na temelju čega i kojih to parametara se ovaj projekt uopće proglasio strateškim za državu. Gdje se tu odražava suradnja s lokalnom zajednicom?
Činjenica da su u slučaju brze ceste Dubrovnik - Zračna luka Čilipi Hrvatske ceste odustale od planirane dionice. Ljudi su tamo prosvjedovali, a župan i gradonačelnik založili su se za novo rješenje. Studija se povukla s objašnjenjem kvalitetnog razmatranja svih pitanja i nedoumica iskazanih tijekom javne rasprave od strane zainteresirane javnosti. HC su, kako sami tvrde, napravili daljnji plan, a sve na korist onih koji će u konačnici i koristiti infrastrukturu.
''Upravo ovim korakom želi se napraviti rješenje koje će biti prihvatljivo za sve zainteresirane strane, jer je javnom raspravom utvrđeno kako je dio građana protiv predloženog rješenja. Hrvatske ceste razvijaju infrastrukturu za boljitak građana, te je time potreban konsenzus s lokalnim stanovništvom i samoupravom. Sva pitanja i prijedlozi proizašli iz javne rasprave služit će za potrebitu evaluaciju i donošenje zaključka u svezi mogućnosti i varijantnog prijedloga izvedbe ove bitne trase'', naveli su tada iz Hrvatskih cesta.
